Upoznajte spasitelje koraljnih grebena iz udruge Nature Seychelles

Uvijek je zanimljivo saznati što je pojedince privuklo njihovu radnom mjestu, ali kad je riječ o timu u centru ARC (eng. Assisted Recovery of Corals) udruge Nature Seychelles, to je osobito zanimljivo. Prije svega, zato što dolaze iz iznimno različitih okruženja, no unatoč tome savršeno surađuju. No, oni ujedno pričaju priču o predanoj zajednici koja je vlastite živote posvetila moru, a koja danas čini jezgru jednog od globalno najvažnijih projekata očuvanja okoliša.

Kliknite u nastavku kako biste upoznali tim:
• Priya Didon, stručna suradnica za koraljnu akvakulturu
• Viktoria Sturm, stručna terenska suradnica za znanstveno-tehničke poslove
• dr. Luca Saponari, viši stručni terenski suradnik za znanstveno-tehničke poslove

Priya Didon, stručna suradnica za koraljnu akvakulturu

„Otočani diljem svijeta zaista osjećaju što znači kada koraljni greben propada”, objašnjava Priya. Za nju, rođenu i odraslu na Sejšelima, gubitak koraljnih grebena duboko je osoban. „Taj je utjecaj na nas stvaran. Smatram da nas sve duboko pogađa gubitak dijelova naših otoka, posebice stanovnike malih otočnih država u razvoju. Želimo zaštititi naše grebene jer velik broj ljudi ovdje ovisi o njima, izravno ili neizravno.”

Priya je odrasla na Mahéu, najvećem otoku Sejšela, gdje živi većina stanovništva. Zato od cijelog tima vjerojatno upravo ona najdublje proživljava i razumije koliko je njihov rad presudan za svakog otočanina. „Koraljni nas grebeni hrane, omogućuju nam da zarađujemo za život i daju nam stabilnost” kaže ona. Također štite obalu, podupiru ribarstvo i turizam, koji je okosnica gospodarstva. Kako Priya kaže: „Sejšeli ne bi bili Sejšeli bez grebena.” 

Budući da potječe iz obitelji prosvjetnih radnika s dubokim zanimanjem za okoliš, znatiželja prema živom svijetu kod nje se aktivno poticala te je oduvijek bila tema bliska ne samo njezinu srcu, već i svakodnevnom životu. Pratila je djeda u njegovim odlascima na grebene i u pličine, bez straha ulazeći u topli Indijski ocean i pritom sama učeći plivati. 

Vođena željom za mjestima u kojima priroda nadilazi ljudsku prisutnost, upis studija znanosti o okolišu na Sveučilištu Sejšeli bio je sasvim prirodan korak. To joj je omogućilo da istraži svoj dom iz perspektive zaštitnice prirode i znanstvenice. Prakse i terenski rad na unutarnjim i vanjskim otocima pružili su joj dragocjeno praktično iskustvo s organizacijama poput zaklade Save Our Seas i udruge Island Conservation Society. „Provela sam osam mjeseci kao stručna suradnica za zaštitu prirode na udaljenom atolu Farquhar ”, objašnjava.

Nakon završetka studiija Priya je izabrana za sudjelovanje u istraživačkoj ekspediciji na brodu Ocean Explorer te je dobila priliku posjetiti još više otoka iz sejšelskog arhipelaga koji ih broji čak 115. Bila je to uzbudljiva ekspedicija „tijekom koje sam prvi put letjela helikopterom“, smiješi se. „A spustila sam se i na 400 metara ispod površine mora u podmornici!” To je iskustvo ujedno dodatno produbilo njezino razumijevanje morskog okoliša njezine domovine te joj pružilo stvaran osjećaj prostranstva i ranjivosti oceana koji ju je svakodnevno okruživao.

Međutim, pridruživanje timu projekta ARC udruge Nature Seychelles za nju je predstavljalo profesionalnu prekretnicu jer se većina njezina prethodnog iskustva odnosila na rad na kopnu. „Kada se otvorilo ovo radno mjesto, željela sam ispitati vlastite granice. „Bila je to odlična prilika da bolje razumijem morski aspekt očuvanja”, objašnjava. „Stvarno nisam znala mnogo o akvakulturi općenito, pa su me usmjeravali moji novi kolege.” Puno sam naučila i još uvijek učim – osobito otkako je postavljen laboratorij za mriještenje koralja. Svi mi stalno učimo, doslovno svaki dan.”

Kao stručna suradnica za koraljnu akvakulturu, Priya je zadužena za to da „koralji budu sretni i zdravi“, što znači da mnogo svog vremena provodi u ARC-u i brine se da uvjeti budu savršeni kako bi koralji uspijevali. „Ima tu puno čišćenja, održavanja i brige o koraljima”, kaže ona, „ali najviše volim uzgajati bebe i paziti na njih. Također potičemo aseksualnu i spolnu reprodukciju, i to je zaista zanimljiv dio posla. Mnogo smo naučili od dr. Jamieja Craggsa i Kate Craggs.”

Kao ponosna Sejšelka, ovaj projekt proživljava vrlo osobno i duboko. Priya sudjeluje u stvaranju povijesti. „Vidjeti koralje kako se zapravo mrijeste i biti među prvih nekoliko Sejšelaca koji su to doživjeli uživo, vlastitim očima? To je nešto nevjerojatno posebno”, kaže. „U studenom smo imali tri mrijesta”, prisjeća se, a „i svaki je put uzbuđenje bilo jednako veliko.”

Za Priyu je njezin posao puno više od karijere, to je odgovornost. Zahvaljujući svom sejšelskom identitetu i dubokoj povezanosti s ovim otočjem, izgradila je život u kojem njezina uloga nadilazi samu zaštitu grebena – ona danas pomaže osigurati budućnost Sejšela.

Viktoria Sturm, stručna terenska suradnica za znanstveno-tehničke poslove

Moglo bi se reći da je Vickyina karijera u udruzi Nature Seychelles bila određena od rođenja. „Moji su roditelji bili na medenom mjesecu na Sejšelima”, smješka se ona. „Zato je moja mama rekla da će svoju bebu nazvati Victoria jer se tako zove glavni grad.” Tako da je, bez sumnje, malo koga iznenadilo kada je Vicky počela pokazivati zanimanje za more. Njezina nezasitna želja za dokumentarcima o morskim psima, kitovima i drugim morskim životinjama dovela je do toga da provodi mnogo sati uronjena u podvodne svjetove i slike koraljnih grebena, morskog života i znanosti o oceanskim ekosustavima.

Ono što je počelo kao dječji interes, pretvorilo se u tinejdžersku ambiciju zahvaljujući srednjoškolskoj razmjeni u Kostariki. Tamo je, tijekom školskih praznika, volontirala na projektu za zaštitu morskih kornjača. „To sam jednostavno apsolutno obožavala. I ponovno sam se vratila tamo raditi kad sam napunila osamnaest.” Nakon toga upisala je studij geografije na Sveučilištu u Mainzu, Njemačka, a ubrzo potom i magisterij iz tropske morske ekologije na Sveučilištu u Bremenu. Tamo se po prvi put susrela sa znanošću o koraljnim grebenima. „Imali smo predavanja o koraljnim grebenima i bila sam fascinirana. To me je inspiriralo da poželim raditi s koraljima. Tako sam, dok sam istraživala gdje bih mogla upisati magisterij, otkrila Nature Seychelles.”

Njezin diplomski rad bio je posvećen isključivo koraljima. Uz pomoć automatiziranog sustava za analizu stresa uzrokovanog izbjeljivanjem koralja (engl. Coral Bleaching Automated Stress System, CBASS) ispitala je otpornost četiriju vrsta koralja na toplinu kroz različite faze procesa obnove. Bilo je to prvi put da se taj sustav upotrebljava na Sejšelima, a čak i nakon što je završila svoj diplomski rad i dobila ponudu za stalni posao, nastavila je raditi s CBASS-om. U međuvremenu je za rad na njemu obučila dvoje gostujućih studenata na diplomskom studiju te su zajedno proveli nekoliko novih eksperimenata.

Vicky danas većinu svog vremena provodi pod vodom, zbog čega je morala u vrlo kratkom roku usvojiti nove vještine. „Kao volonterka, imala sam iza sebe samo oko trideset zarona i nisam imala vlastitu opremu – samo staru masku – pa je proces učenja bio vrlo zahtjevan”, prisjeća se. Sada sam napravila stotine zarona i naučila kako obavljati svakodnevne zadatke pod vodom. Naravno, ovo nije vrsta ronjenja kakvu viđate na odmoru. Uključuje praktičan, neposredan rad kao što su prikupljanje i fragmentacija koralja, održavanje i izgradnja rasadnika te presađivanje koralja na greben pomoću cementa. „Moramo obavljati zadatke poput rada s čekićem ili nošenja teških košara, a istovremeno se boriti sa snažnim strujama i velikim valovima”, objašnjava.

Ovo je sada samo dio Vickyne svakodnevne rutine. „Ujutro pripremamo svu ronilačku opremu i razgovaramo o tome što ćemo raditi pod vodom. Kamionom prevozimo opremu i materijale kako bismo ih utovarili na brod, a zatim krećemo prema lokaciji projekta.” Trenutno je to posebni rezervat na otoku Cousin, gdje se obnavljaju oštećeni grebeni. Ona sakuplja koralje koji su se prirodno odlomili sa zdravih grebena te ih ponovno pričvršćuje na područja pogođena stresorima.

„Svako jutro napravimo dva ili tri zarona. Potom se vraćamo, ispiremo svu opremu, tuširamo se, jedemo i krećemo s radom na kopnu.” To je ona manje glamurozna, ali jednako važna strana ovog posla. Njezine svakodnevne obveze uključuju pisanje prijava za projekte i analizu podataka. U međuvremenu, u kopnenom rasadniku popravlja cijevi i pumpe, održava objekt i provodi mikrofragmentaciju koralja.

Riječ je o ulozi koja donosi stvarna fizička i psihička opterećenja, na što se potrebno neko vrijeme navikavati. „Obnova grebena podrazumijeva da ste malo ronite, malo glumite majstora za sve, a malo obavljate poslove u uredu – sve u jednom”, smiješi se. „Ali to je ujedno i ono što volim kod ovog posla – ima svega pomalo, pa nikada nije dosadno. Posebno je lijep osjećaj kada odemo obići područja koja smo zasadili prije jednu ili dvije godine pa vidimo kako koralji rastu i napreduju, a pritom točno znam koje sam od njih osobno zasadila. Taj je osjećaj jednostavno neprocjenjiv.”

To je daleko od njezinih volonterskih dana, kada je počela učiti osnove uzgoja koralja, sa svim novim jezikom, pumpama, filterima i akvakulturom. „Sve mi je tako novo i naučila sam toliko toga. A sada se sve ponavlja iznova s dolaskom novog laboratorija za mrijest koralja”, kaže ona. I premda bi doktorat jednog dana mogao doći u obzir, ona je trenutačno potpuno posvećena poslu koji smatra i uzbudljivim i smislenim. „Svaku večer kad legnem spavati, znam da sam napravila nešto korisno.”

dr. Luca Saponari, viši stručni terenski suradnik za znanstveno-tehničke poslove

Rad na Sejšelima zvuči kao san i, na mnogo načina, to i jest. Za Lucu je taj san provoditi dane tamo gdje se znanost susreće s morem – gradeći grebene i proučavajući ekosustave. Kao voditelj ronjenja s više od 2000 zarona iza sebe, Luca se pod vodom osjeća ugodno kao i većina ljudi na kopnu, a more je dio njegova života još od djetinjstva, kada ga je otac prvi put upoznao s oceanom. Osim što ga je poučavao rukovanju opremom i praćenju vremenskih uvjeta, otac mu je prenio i svoju ljubav prema podvodnoj fotografiji. Luca je ubrzo shvatio da ne snima samo kadrove, nego bilježi čitave podvodne priče koje se odvijaju pred njegovim očima.  

Međutim, ta se strast nije rodila preko noći te je Luci trebalo malo vremena da u potpunosti podijeli očevu cjeloživotnu ljubav prema moru. „Isprva je to bilo samo nešto što smo radili zajedno”, priznaje. „Onda se jednog dana u mojoj glavi dogodio klik i to je postala prilika da ocean i ronjenje pretvorim u svoju budućnost”, kaže on. Tada je počeo ozbiljno trenirati, stjecati certifikate i postupno oblikovati svoju karijeru oko ljubavi prema moru. „Morao sam žrtvovati vrijeme s obitelji i prijateljima”, kaže. „Ali svi su jako sretni zbog mene. „Moj posao me odvodi daleko od doma, ali također upoznajem nevjerojatne ljude i stvaram uspomene.”

Danas ima diplomu iz morske biologije i doktorat iz biologije i biotehnologije, oba stečena na sveučilištima u njegovoj rodnoj Italiji. Njegovo doktorsko istraživanje provedeno je u laboratoriju resorta na Maldivima, gdje je radio kao morski biolog i istraživač oko šest godina. Tamo je provodio terenska istraživanja, praćenje grebena i praktičan rad na očuvanju sve dok pandemija nije zaustavila aktivnosti. „Morali su zatvoriti i zaustavljeno je financiranje istraživanja”, objašnjava. „Vratio sam se kući i morao sam početi tražiti novi posao. Tada sam doznao da udruga Nature Seychelles traži osobu koja bi vodila projekt obnove koralja. Prijavio sam se i pridružio timu u ožujku 2021.”

Svoje vrijeme provodi kako iznad, tako i ispod površine vode, pri čemu se njegova pedantna narav savršeno uklapa u ulogu koja spaja znanost, vođenje i rad na terenu dok upravlja projektom Reef Rescuers. Pod vodom, preciznost i planiranje su važni, a svakodnevno ronjenje može biti opasno. Radimo pod vodom, ponekad s fizički zahtjevnim zadacima. To je drukčija vrsta ronjenja u usporedbi s rekreativnim ili zabavnim ronjenjem, ali volim imati točno određenu svrhu”, kaže. Tijekom svojih zarona pažljivo odabiru, postavljaju i nadziru fragmente koralja, bilježe i mjere njihov rast – i preživljavanje.

Za Lucu je to spoj znanosti i zanatstva, ali njegov rad izvan vode također zahtijeva tehničke vještine i strateško promišljanje. On osigurava da rad na terenu podržava širu sliku očuvanja, bilo da se radi o upravljanju ARC-om, koordinaciji istraživačkih programa ili brizi o svom timu.

Iako priznaje da je riječ o velikom mentalnom i fizičkom naporu, jasno je da Luca ima podršku tima s kojim je uistinu na istoj valnoj duljini. „Postoji jedan lijep primjer koji rado navodim”, kaže on. „Koralj se može doimati kao jedinstven organizam, no to je zapravo zajednica, čitava mreža. „Polipi, alge, ribe, bakterije – sve je povezano i djeluje u savršenom skladu.” To je napredan način sagledavanja šire slike. Tu znanstvenici, ronioci, volonteri i fotografi – svatko na svoj način – sudjeluju u nečemu daleko većem od njih samih.

Pratite napredak naše suradnje s udrugom Nature Seychelles i organizacijom Coral Spawning International ovdje.