Kopanje u gradu – urbani Šveđani vraćaju se korijenima
Autori Maxim Shemetov i Helena Soderpalm
Rade to na krovovima, balkonima, čak i na željeznici koja se više ne koristi: Šveđani su otkrili strast prema urbanom vrtlarstvu – uzgajaju svježu hranu i ponovno se povezuju s prirodom.
U sklopu globalnog pokreta, sve veći broj stanovnika švedskih gradova uzgaja vlastitu hranu u staklenicima, na gredicama ili koriste javne vrtove koji su podignuti u industrijskim ili uredskim prostorima.
"Na krovovima možemo stvoriti biološki raznolike gradove", kaže John Block, koji vodi obilaske krovnog botaničkog vrta Augustenborg u gradu Malmö.
Vrt koji se proteže preko 9500 kvadratnih metara povrh zgrade lokalne uprave nije tek vizualno dopadljiv, kaže.
"Tim novim zelenim površinama stvaramo kvalitetnije urbano okruženje kroz povećanje rashladnog kapaciteta i smanjenje količine čestica nečistoća u zraku."
Nadahnut njujorškim High Lineom, vrtom podignutim na nadvožnjaku stare pruge i Berlinskim Prinzessinnengartenom, bivšom pustarom, stokholmsko susjedstvo pretvorilo je željeznicu koja se više ne koristi u zajednički prostor za stotine botaničara–amatera.
Prije pet godina, Philipp Olsmeyer poželio ozeleniti Sodermalm i nekolicini lokalnih službenika predstavio je svoju ideju za Tradgard pa Sparet – što na švedskom znači "Vrt na tračnicama".
"Sada tamo imamo oko 200 kutija (s nasadima). Neke od njih pripadaju udruženju, a neke školama", kaže.
Nekoliko kilometara dalje nalazi se vrt Rosendals, gradska farma popularna među građanima Stockholma koji ondje mogu uživati u svježem povrću, voću i travama u stakleničkom kafiću.
Pelle Mattsson kombinira svoj posao ilustratora i grafičkog dizajnera s vrtlarenjem u Rosendalsu, zbog čega ovaj urbani čovjek ostaje u kontaktu s promjenom godišnjih doba.
"Vrtlarenje u Švedskoj je sezonsko, tako da mislim da je u pitanju dobra kombinacija", kaže.
"Sjediti u studiju i crtati te provesti nekoliko dana u vrtu."